Metodologija i matematički model
Transparentne, proverljive metode za analitičko praćenje javnih podataka biračkog spiska u Republici Srbiji.
1. Zvanični izvori podataka i kriptografsko poreklo
Sistem prikuplja podatke isključivo iz zvaničnih, javno objavljenih izvora državnih organa:
- MDULS (Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave): Zvanični pregledi ukupnog broja birača po opštinama i zbirni nedeljni pregledi promena u biračkom spisku.
- RGZ (Republički geodetski zavod / GeoSrbija): Zvanični nacionalni Adresni registar koji sadrži 2.488.964 georeferenciranih kućnih brojeva i 96.048 ulica.
Svaki preuzeti sirovi HTML ili CSV fajl se kriptografski hešira (SHA-256) i arhivira u nepromenljivom skladištu. Vreme preuzimanja (observed_at) se striktno razlikuje od zvaničnog datuma stanja organa uprave (source_date).
2. Normalizacija na 1.000 birača i percentilni rangovi
Opštine u Srbiji se drastično razlikuju po broju birača — od Crne Trave (~900 birača) do Novog Sada (~340.000 birača). Apsolutni brojevi promena se ne mogu direktno upoređivati.
Sve kategorije promena se normalizuju na 1.000 registrovanih birača prema osnovnom broju birača u toj opštini:
Opštine se zatim rangiraju na nivou cele Srbije kako bi se dobili nacionalni percentilni rangovi od 0.0% (najniža aktivnost) do 100.0% (najviša aktivnost).
3. Privremeni skor anomalije V1 i tri nepovezane komponente
Skor anomalije (0–100) meri koliko je nedeljna aktivnost promene biračkog spiska u opštini neuobičajena u poređenju sa nacionalnim prosekom. U trenutnoj fazi sa jednim dostupnim zvaničnim stanjem birača, skorovi su striktno privremeni međuopštinski pokazatelji jer istorijska promena broja birača i usaglašavanje još uvek ne mogu da učestvuju.
Tri nepovezane komponente brojanja i izvedeni modifikator priliva: Kako bi se sprečilo dvostruko računanje istih događaja, komponente su striktno podeljene:
- Prijave prebivališta (Maks. 40 bodova): Tačan broj upisa po osnovu promene prebivališta normalizovan na 1.000 birača.
- Ostali upisi (Maks. 25 bodova): Svi preostali upisi (ukupni upisi minus prijave prebivališta) na 1.000 birača.
- Brisanja (Maks. 20 bodova): Ukupan broj brisanja iz biračkog spiska na 1.000 birača.
- Modifikator odnosa upisa i brisanja (Maks. 15 bodova): Izvedeni pokazatelj odnosa ukupnih upisa i brisanja pri značajnom obimu (≥ 15 upisa), a ne zasebna kategorija brojanja.
Zaštita od malih brojeva i pravilo čvrstih dokaza: U malim opštinama mali broj događaja (npr. 2 prijave prebivališta u Crnoj Travi) stvara matematički visoku stopu na 1.000 birača. Sistem primenjuje ponder dokaza zasnovan na apsolutnom broju događaja:
Nivo EKSTREMNO (80–100) striktno zahteva značajan apsolutni obim (≥ 25 prijava prebivališta ili ≥ 40 ukupnih promena) ILI višestruke nezavisne jake komponente (≥ 18 bodova svaka), čime se sprečava da izolovani mali brojevi pređu prag ekstremnog signala.
4. Matematički model usaglašavanja biračkog spiska
Kada postoji više uzastopnih zvaničnih stanja birača, sistem proverava unutrašnju aritmetičku usaglašenost:
Razlika_Usaglašavanja = | Trenutni_Broj - Očekivani_Broj_Birača |
Svaka razlika veća od nule se označava za proveru jer ukazuje na promene nastale van standardno objavljenih kategorija.
5. Provera adresa prema zvaničnom Adresnom registru RGZ-a
Zbirni podaci po adresama se deterministički upoređuju sa bazom od 2,48 miliona kućnih brojeva RGZ-a. Signali obuhvataju:
- Kućni broj 0 (
HOUSE_NUMBER_ZERO): Adrese sa kućnim brojem "0" (nepostojeći ili nedodeljeni brojevi). - Adresa nije pronađena u RGZ (
ADDRESS_NOT_IN_RGZ): Adrese koje ne postoje u zvaničnom Adresnom registru. - Nejednoznačno uparivanje adrese (
ADDRESS_MATCH_AMBIGUOUS): Adrese koje odgovaraju većem broju konfliktnih zapisa u registru. - Veliki broj birača na adresi (
HIGH_VOTERS_PER_ADDRESS): Neuobičajeno visoka koncentracija birača (>50, >100, >250 birača na jednom kućnom broju). - Nagli rast broja birača na adresi (
SUDDEN_ADDRESS_SPIKE): Nagli skok broja birača na istoj adresi između dva stanja.
6. Neutralna terminologija anomalija
Svi signali koje sistem generiše predstavljaju statistička odstupanja i indikatore kvaliteta podataka. Oni služe kao objektivne smernice za institucionalnu i javnu proveru. Signal anomalije ne predstavlja automatski dokaz niti tvrdnju o nezakonitim radnjama.